To je još jedno veliko priznanje našim  brčanskim piscima , koje je ovoga puta stiglo       iz Beograda.

Priča “Nešto kao saga” osvojila je žiri porukom ljubavi i praštanja , stoji u obrazloženju žirija, te joj je dodeljena ova prestižna nagrada i ujmetnička slika, rad afirmisane slikarke Cvete Mišić.

Inače, Mirjana Đapo je profesorica srpskog jezika i književnosti u brčanskoj Gimnaziji, ima nekoliko objavljenih knjiga proze i poezije, piše književne kritike i prikaze, a djela su joj prevedena na nekoliko jezika.

Suvad Alagić

Samo ove godine je za izgradnju nuklearnih i dizelskih podmornica i fregata i remont i održavanje flote potrošeno više od 85 milijardi rubalja (oko 280 milijuna dolara), pokazuju podaci ruskog Ministarstva obrane.

Ministarstvo obrane Rusije i brodogradilište “Sevmaš” u Severodvinsk potpisali su nedavno sedam ugovora za projektiranje i izgradnju atomskih podmornica serije “Borej” i “Jasenje”, a vrijednost posla iznosi 280 milijardi rubalja (oko 10 milijardi dolara). “Sevmaš” je jedino brodogradilište u Rusiji u kojem se grade podmornice na nuklearni pogon, a do sada su isporučili 128.

Rusija nije odustala ni od klasičnih dizel podmornica i do 2020. godine će da joj bude isporučeno 10 novih. One će predstavljati temelj ruske pomorske moći tamo gdje nuklearne podmornice ne mogu da operišu, u Crnom moru i Baltiku.

Što se tiče novih brodova, u “Sjevernom brodogradilištu” u Petrovgradu grade se četiri korvete, dvije fregate i specijalni brod za vezu.

U izgradnji je korveta “Snalažljivi”, koja će svojim karakteristikama i borbenim osobinama prevazići slične brodove takve klase.

Brod će posjedovati ofanzivno raketno naoružanje i torpeda, kao i helikopter za borbu protiv podmornica. Nova tehnologija primijenjena pri gradnji trupa omogućiće mu da za 25 posto smanji otpor vode pri kretanju brzinom oko 30 čvorova.

Američka mornarica sprema oružje nazvano elektromagnetski “top”, za koje se smatra da će biti upotrebljivo najkasnije 2020. godine. On će ispaljivati ​​energetske projektile osam puta brže od brzine zvuka. Vojska SAD misli da će jedan ovakav “monstrum” biti dovoljan za čitav front.

Trenutno, ruska Ratna mornarica ima jedan nosač aviona “Admiral Kuznjecov”, koji će sljedeće godine biti izvan funkcije, jer će biti odveden u remont.

Mada grandioznim planom obnove ruske mornarice nije predviđena gradnja još nekog nosača aviona, priprema projekta je već zapoćela.

Prema nekim najavama, 2018. godine bi trebao biti završen projekt novog “supernosača aviona”, s čijom izgradnjom bi trebalo da se počne 2020. godine.

Paralelno s ovim projektom, Rusija planira i koji će avion biti osnova njezinih mornaričkih postrojbi.

Pretpostavlja se da će to da bude Su-47 Berkut – projekat ruskog perspektivnog palubnog lovačkog aviona.

Izvor: Blic

Na usavršavanju superračunara rade stručnjaci kompanije “T-platforme”, koji su već uvećali njegovu jačinu do za Rusiju rekordnih 1,3 pflopsa.

Naučnici su sebi postavili veoma ambiciozan zadatak – da podignu “lomonosova” na prvo mjesto u rejtingu visokotehnoloških sistema – “Graph500″. Taj rejting je razrađen u Americi da bi pokazao koji je od superračunara sposoban da da najveće rezultate u analizi informacija velikih obima u takvim sferama kao što su bezbjednost, gasna dinamika i hidrodinamika, farmaceutika i u drugim oblastima.

U “Graph500″ ne uzima se u obzir brzina procesora, kao što je slučaj u “Tor500″, već mogućnost obrade podataka. “Slikovito govoreći, to je isto što i porediti automobile po konjskim snagama i mogućnostima za manevrisanje” – objašnjava stručnjak za superračunare kompanije “T-platforme” Anton Korž.

“Pojavio se novi način ocjene superračunara, koji pokazuje drugu karakteristiku – brzinu obrade velikih količina informacija. Stavlja se naglasak na drugu oblast zadataka koje rješavaju superračunari. Računice nema, već samo pretrage u velikim količinama informacija” – pojašnjava on, a prenosi “Glas Rusije”.

Testiranje koje je provedeno u junu postavilo je “lomonosova” na treće mjesto. Na prva dva su američki i njemački kompjuteri. Ipak do novembra, kada je zakazano naredno testiranje, ruska mašina ima sve šanse da nadmaši svoje konkurente, kaže Anton Korž.

“Imamo ideje kako da pojačamo računar. Riječ je o tehnologijama sa kojima se mogu jednostavnije i efikasnije stvarati programi upravo u oblasti intenzivne obrade velikih količina informacija. Servere, komponente i ostalo od `lomonosova` nećemo dirati. Ali ćemo tražiti nove načine korišćenja intelektualne jačine superračunara” – dodaje on.

Poslije intelektualnog “štelovanja”, “lomonosov” će rješavati zadatke koje u

ranije bile nemoguće za jednu mašinu, kažu stručnjaci.

On će moći da obradi gigantske količine informacija u najkraćim rokovima. Recimo, da prati sve telefonske razgovore na planeti!

“Za strukture koje tragaju za teroristima takva pomoć je samo dobrodošla. Usavršiće se i sistemi za pretraživanje, kao što su “Yandex” ili “Google”.

“Intelektualni zadaci obrade podataka mogu se uporediti sa vožnjom sokacima, kada treba stalno okretati” – govori Anton Korž. (kraj)nt